Tumač pojmova  

 
Besplatna potrošnja - predviđa potrošnju stanovništva koja se neposredno ne naplaćuje od potrošača već se finansira iz fonda zajedničke robne potrošnje. Količinu novčanih sredstava namjenjenih zajedničkoj potrošnji i njenu namjenu utvrđuje neposredno stanovništvo.
 
Cijena rada – predstavlja produkt vrijednosti minulog rada izražene količinom dohodovnih bodova minulog rada i cijene tekućeg rada radnika. Veća količina dohodovnih bodova minulog rada i veća cijena tekućeg rada ostavriti će veći dohodak i obratno. 

Cijena tekućeg rada - prikazuje vrijednost koja je obrnuto proporcionalna neposrednoj vrijednosti rada. Formira se neposrednim iskazom svakog radnika u intervalu od 0.1 do 10. Rad koji ostvari manju neposrednu vrijednost odnosno teži, opasniji, prljaviji rad zahtjevati će veću cijenu tekućeg rada pa će osigurati i veći udio u raspodjeli rezultata zajedničkog rada i obratno. Objektivnost cijene tekućeg rada se osigurava radnom konkurencijom.  

Demokratska planska privreda - zastupa planiranje proizvodnje bazirano na neposrednim iskazima potreba potrošnje svih stanovnika.  

Demokratska anarhija - predstavlja novi oblik društvenih odnosa u kojem svaki stanovnik ostvaruje ravnopravnu zakonodavnu, pravosudnu i izvršnu vlast u društvu. Ravnopravnost se manifestira u jednakom pravu stanovnika da ocjenjuje počinioca bilo kojeg djelovanja u društvu. Pozitivna ocjena treba dobitniku u maloj mjeri povećati dohodak i količinu dohodovnih bodova minulog rada. Negativna ocjena treba dobitnika sankcionirati malim smanjivanjem dohodka i oduzimanjem male količine dohodovnih bodova minulog rada. Kako svaki stanovnik ima pravo da ocjenjuje slobodno, nezavisno od bilo kakvih pisanih pravila takva demokracija predstavlja anarhiju. Demokratska anarhija će prisiliti svakog stanovnika u društvu da ostvaruje što veće pogodnosti i što manje nepogodnosti društvu u najširem smislu, što će predstavljati osnovu produktivne orijentacije društva.

Dohodovni bodovi minulog rada – pokazuju dohodovnu moć svakog stanovnika u udruženom radu komune. Količina dohodovnih bodova minulog rada će biti proporcionalna vrijednosti radnog doprinosa pojedinaca i nasljeđu radnih doprinosa njihovih predaka u izgradnji zajedničkog vlasništva komune. Vrijedniji minuli rad donosi društvu veće pogodnosti pa će opravdano ostvariti veću količinu dohodovnih bodova minulog rada i veći dohodak u udruženom radu komune. Dohodovni bodovi minulog rada ne uključuju doprinose u izgradnji privatnog vlasništva jer ono ne doprinosi zajedničkom dohotku stanovnika komune. Takav sistem zarade približno odgovara kapitalističkom akcionarskom sistemu ali od njega odstupa u određenim tehničkim, socijalnim i etičkim elementima.
 
Glasački bodovi minulog rada - prikazuju glasačku moć svakog stanovnika komune. Glasačka moć je proporcionalna individualnom radnom doprinosu i nasljeđu radnih doprinosa njihovih predaka u izgradnji svih vrijednosti u društvu. Veće vrijednosti u društvu doprinose stvaranju većih pogodnosti pa zaslužuju veću glasačku moć. Takav sistem približno odgovara kapitalističkom akcionarskom obliku odlučivanja ali od njega odstupa u određenim tehničkim, socijalnim i etičkim elementima. Svaki stanovnik će participirati u odlučivanju o svim pitanjima od zajedničkog interesa proporcionalno njegovoj glasačkoj moći. Veći radni doprinos će ostvariti veću količinu glasačkih bodova minulog rada pa će imati veću glasačku moć i obratno. 

Humanistički oblik vlasništva nad sredstvima za proizvodnju - je oblik akcionarsko društvenog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju na određenoj teritoriji. Svaki radnik participira u zajedničkom vlasništvu u mjeri u kojoj je zajedno sa svojim predcima doprinio stvaranju tog vlasništva uz određeno etičko socijalne korekcije. Sistem po svojoj konstituciji odgovara kapitalističkom obliku akcionarstva ali u vlasništvo uključuje sve stanovnike po zajednički prihvaćenim humanističkom kriteriju jer su svi stanovnici svojim minulim radom doprinijeli stvaranju zajedničkog vlasništva.
 
Humanizam - je novi oblik društveno ekonomske formacije u kojem je čovjek mjerilo vrijednosti. Humanizam unaprijeđuje političke i ekonomske elemente kapitalizma i omogućava daljnji razvoj društva. Humanizam stvara kompromise koji podjednako odgovaraju svim članovima društva i zato ga svi članovi društva podjednako svojom voljom prihvaćaju.
 
Koeficijent odgovornosti - u novom sistemu predstavlja element radne konkurentnosti izražen samostalnim iskazima radnika određenom vrijednošću u intervalu od 0.1 do 10. Veća vrijednost formira veću odgovornost i daje veću radnu konkurentnost radnika za svako radno mjesto. Veća odgovornost radnika za vlastitu i zajedničku produktivnost će u slučaju ostvarenja porasta produktivnosti donijeti viši dohodak i veći udio u raspodjeli dohodovnih bodova minulog rada. U slučaju pada produktivnosti veća odgovornost će rezultirati većim sankcijama u obliku nižeg dohotka i oduzimanjem sistemom određene količine dohodovnih bodova minulog rada. 

Koeficijent predviđene produktivnosti - prikazuje odnos predviđene i postojeće produktivnosti u bilo kojim veličinama, kao što su novčana dobit na tržištu, broj i kvalitet proizvoda ili ocjena uspješnosti poslo­vanja. Radnici koji predlože koeficijente predviđene produktivnosti veći od 1 (jedan) predviđaju porast produktivnosti i sa time u vezi ostvaruju veću radnu konkurentnost i veća prava zapošljavanja na željenom radnom mjestu.
 
Koeficijent ostvarene produktivnosti - prikazuje odnos ostvarene i predviđene produktivnosti u bilo kojim veličinama, kao što su novčana dobit na tržištu, broj i kvalitet proizvoda ili ocjena uspješnosti poslo­vanja. Radnici koji ostvare koeficijent ostvarene produktivnosti veće od 1 (jedan) ostvarili su porast produktivnosti pa će će ostvariti proporcionalno veći dohodak i obratno.  

Neposredna demokracija – je oblik demokracije u kojoj svaki stanovnik neposredno bez posrednika odlučuje o svim pitanjima u društvu od njegova interesa. To je moguće postići ispunjavanjem kompjuterskih kartica. Iskaz većine stanovnika u funkciji njihove glasačke moći utvrđene posjedovanjem glasačkih bodova minulog rada, treba da potvrdi ili odbaci pripremljene odluke i tako odredi pravila zajedničkog djelovanja. Stanovništvo može neposredno formirati makroekonomsku politiku komune raspodjelom zajedničkog novca za potrebe razvoja privrede, individualnu i zajedničku potrošnju i sve parcijalne oblike raspodjele. Suma iskaza svih stanovnika u funkciji njihove glasačke moći utvrđene posjedovanim glasačkim bodovima minulog rada bi formirala okvire privrednog djelovanja. 

Neposredna vrijednost rada - prikazuje pogodnosti i nepogodnosti koje svaki oblik rada neposredno donosi u svom trajanju. Novi sistem predlaže skalu za mjeru neposredne vrijednosti rada u intervalu od 0.1 do 10. Manju neposrednu vrijednost rada će ostvariti nepogodniji rad. Neposredna vrijednost rada je obrnuto proporcionalna cijeni tekućeg rada. Nepogodan rad će zahtijevati veću cijenu tekućeg rada pa sa time i veći dohodak i obratno. Objektivnost iskaza utvrditi će se tako da će pravo na rad ostvariti radnik koji uz jednaku produktivnost predvidi veću neposrednu vrijednost rada odnosno radnik koji zahtjeva manji dohodak.  

Posredna vrijednost rada - se izražava pomoću vrijednosti proizvedene robe. Veću posrednu vrijednost rada ostvaruju proizvođači robe koja je u društvu ima veću prometnu vrijednost. Prometna vrijednost robe se utvrđuje cijenom robe na slobodnom tržištu roba. U takvim uvjetima može se reći da cijena robe određuje cijenu rada, odnosno ukupnu posrednu vrijednost rada.  

Radna konkurencija - predstavlja novi oblik raspodjele rada u sistemu humanističkog oblika vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Na svako radno mjesto u udruženom radu se zapošljava radnik koji vlastitim iskazom predloži najveću produktivnost, najveću odgovornost i najnižu cijenu tekućeg rada izražene koeficijentima. Takav oblik raspodjele rada zastupa tržišne kriterije privređivanja ali omogućava prijelaz na demokratsku plansku privredu.  

Vrijednost minulog rada – se analizira samo u posrednom obliku preko rezultata minulog rada. Ta vrijednost se utvrđuje pomoću glasačkih bodova minulog rada i (ili) dohodovnih bodova minulog rada.
 

 Natrag na početak